Nametnici konja
Postoji veliki broj konjskih nametnika koji se uglavnom mogu podijeliti prema mjestu na tijelu konja na kojemu se nalaze, odnosno prema sjedištu, a njihove se vrste broje doslovno u stotinama. Nametničko je djelovanje na zdravlje konja je nedvojbeno štetno, a ovisno o vrsti moguće je odrediti u kojoj mjeri. Karakteristika nametničkih bolesti je ta da one izbijaju invazivno, dakle u manjim ili većim krdima konja, što znači da je u slučaju bolesti potrebno provjeriti zdravlje svih jedinki koje su bile u kontaktu s oboljelim grlom, te ih po potrebi liječiti. Zaraženi konji nisu opasnost samo za druge konje, nego i druge životinjske vrste, čak i čovjeka. Dokazano je da zaražena neliječena grla zaostaju u velikom postotku za zdravima, oko 17% u prve tri godine života.
Neka od ovakvih oboljenja prolaze nezamijećeno, jer ne čine veću štetu i nije ih laboratorijski moguće dokazati. Ipak, konj koji boluje skloniji je drugim infektivnim bolestima i općenito je slabijeg zdravlja. Druga oboljenja mogu direktno uzrokovati čak i smrtnost konja. Jednako tako, pojedina je oboljenja moguće dokazati tek nakon smrti životinje.
Kako bi se pristupilo liječenju, koje bi trebao provoditi veterinar, potrebno je na vrijeme uočiti simptome koju mogu ukazivati na bolest. Moguće je posumnjati na zarazu ukoliko dođe do poremećaja općeg stanja, koža je neelastična, a može biti prekrivena jajašcima nametnika, te pojedina inficirana mjesta mogu biti povišene temperature. Dlaka može biti bez sjaja ili pak djelomično nakostriješena, njezino ispadanje, također je moguća pojava svraba i uslijed tuga poderotine i rane nastale češanjem. Ponekada može doći do nastanka manjih ili dubljih rana, oticanja limfnih čvorova, povećanja trbušne šupljine i slično...Općenito dolazi do povišenja tjelesne temperature, pojavljuje se bljedilo sluznica, može doći do gubitka apetita, poremećenog srčanog ritma ili disanja, te može doći do promjena na spolnim organima životinja. Da bi se dokazalo oboljenje potrebno je obaviti krvne pretrage, iako nisu uvijek od koristi. Anamnestički i klinički nalaz, uz onaj laboratorijski, trebao bi dati dijagnozu.
Liječenje se obično sastoji od uništavanja parazita, jer je najčešće to dovoljno da bi se zdravstveno stanje nadalje samo popravljalo. Kako je lakše uništit odrasle nametnike, nego ličinke potrebno je liječenje ponoviti nakon određenog vremena. Kod životinja kod kojih su posljedice bolesti toliko ozbiljne, potrebno ih je prvo sanirati da bi grlo podnijelo daljnje liječenje. Ne postoji univerzalan lijek pa je potrebno izvršiti pravilan odabir lijeka.
Prevencija ima jednaku važnost kao i liječenje, što znači da je osim redovnog čišćenja od parazita, potrebno i držati visok higijenski nivo u štali i na pašnjaku kako bi se smanjila mogućnost eventualnog širenja zaraze. To u prvom redu podrazumijeva redovito uklanjanje balege s navedenih prostora – dakle pašnjaka, livada i ispusta, kao i pravovremena dezinfekcija konjskih nastambi.